8.3.3. Svojstva i primena soli
Soli su kristalne supstance visoke temperature topljenja. To su jonska jedinjenja koja se sastoje od katjona metala i anjona kiselinskog ostatka. Soli mogu biti različitih boja. Većina soli se rastvara u vodi i one daju vode ukus, a neke i tvrdoću (karbonari i hidrogenkarbonati magnezijuma i kalcijuma).
Hemijske reakcije soli su brojne. Najznačajnije su sledeće reakcije:
1. reakcija soli sa kiselinom
npr. karbonati reaguju sa hlorovodoničnom, sumpornom i azotnom kiselinom gradeći odgovarajuću so, ugljenik(IV)-oksid i vodu
Sledeći snimak prikazuje reakciju između natrijum-karbonata i hlorovodonične kiseline.
Jednačina hemijske reakcije je: Na2CO3 + 2HCl → 2NaCl + CO2 + H2O
2. reakcija soli sa bazom
npr. soli aluminijuma, gvožđa i bakra reaguju sa bazama alkalnih i zemnoalkalnih metala. Na ovaj način se mogu dobiti hidroksidi metala koji ne mogu nastati reakcijom njihovih oksida sa vodom.
npr.
CuSO4 + 2NaOH → Cu(OH)2 + Na2SO4
FeSO4 + 2NaOH → Fe(OH)2 + Na2SO4
Fe2(SO4)3 + 6NaOH → 2Fe(OH)3 + 3Na2SO4
3. reakcija soli sa metalom
U reakciji nekih soli i metala dolazi do zamene jona metala iz soli sa metalom koji reaguje
npr.
Zn + FeSO4 → ZnSO4 + Fe
Na sledećem snimku je prikazana reakcija do koje dolazi kada se bakarna žica uroni u vodeni rastvor srebro-nitrata.
Jednačina hemijske reakcije je: Cu + 2AgNO3 → Cu(NO3)2 + 2Ag
4. reakcija dvostruke izmene
dve soli mogu reagovati međusobno ukoliko pri toj reakciji nastaje slabo rastvorna so tj. talog. Pri ovoj reakciji joni metala menjaju mesta.
npr.
AgNO3 + NaCl → AgCl ↓+ NaNO3