8.5.5. Hemijska svojstva ugljovodonika
1. Reakcija sagorevanja
Pri reakciji sagorevanja, ugljovodonici reaguju sa kiseonikom i nastaju ugljenik(IV)-oksid i voda.
npr. CH4 + 2O2 → CO2 + 2H2O
2. Reakcija supstitucije (zamene)
Tipična je reakcija za alkane. Oni reaguju sa halogenim elementima (Cl2, Br2) u prisustvu svetlosti i tada dolazi do zamene atoma vodonika iz alkana sa atomom halogenog elementa.
npr. CH4 + Cl2 → CH3Cl + HCl
hlormetan (metil-hlorid)
Reakcija supstitucije se vrši dok se svi atomi vodonika ne zamenu atomima halogenog elementa.
CH3Cl + Cl2 → CH2Cl2 + HCl
dihlormetan (metilen-hlorid)
CH2Cl2 + Cl2 → CHCl3 + HCl
trihlormetan (hloroform)
CHCl3 + Cl2 → CCl4 + HCl
tetrahlormetan (ugljen-tetrahlorid)
3. Reakcija adicije na nezasićene ugljovodonike
Nezasićeni ugljovodonici su reaktivniji od zasićenih. Alkeni reaguju sa vodonikom, uz prisustvo katalizatora, gradeći alkane. Pri reakciji adicije se raskida dvostruka veza alkena i adiraju se tj. dodaju atomi vodonika.
katalizator
CH2= CH2 + H2 → CH3−CH3
eten etan
CH2= CH2 + Cl2 → CH2−CH2
| |
Cl Cl
1,2-dihloretan
Adicija vodonika na molekul alkina može biti delimična i potpuna.
Delimičnom adicijom se adira jedan molekul vodonika na molekul alkina i nastaje alken.
CH ≡ CH + H2 → CH2= CH2
etin eten
Adicijom dva molekula vodonika na molekul alkina nastaje alkan (potpuna adicija).
CH ≡ CH + 2H2 → CH3−CH3
etin etan