Terenska nastava
Ciljevi i zadaće terenske nastave
Osnovni cilj odlaska na terensku nastavu je zorno učenje u izvornoj stvarnosti, omogućavanje stjecanja osobnih iskustava i doživljaja predmeta učenje.
Šenoin Zagreb grad
poticaj: August Šenoa utemeljio je hrvatski povijesni i socijalni roman. Mnogobrojna se djela događaju na zagrebačkim ulicama. Cilj je posjetiti Šenoin Zagreb i oživjeti ga u svojoj svijesti.
Posjetit će se Šenoina skulptura u Staroj vlaškoj, skulpture Dore na prozoru, Kamenita vrata, Markov trg, Medvedgrad, Manduševac. Čitaju se ulomci iz Zlatarova zlata, Seljačke bune, Diogenesa, Zagrebulja.
Krležin Agram
poticaj: Miroslav Krleža najvažniji je hrvatski književnik 20. stoljeća. Zadaća je posjetiti grad njegova djetinjstva, ali i književnoga stvaralaštva jer Zagreb oblikuje Krležu i Krleža oblikuje Zagreb riječju.
Posjetit će se Krležina kuća na Gvozdu, Leksikografski zavod, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, ulice Gornjega grada koje opisuje u Povratku Filipa Latinovicza, čitat će se ulomci iz Djetinjstva u Agramu, kip Petrice Kerempuha na Dolcu i posjetiti neka kazališna predstava na repertoaru zagrebački kazališta iz Krležina opusa.
predviđeno vrijeme: 1 dan
Ishodi: ponoviti i utvrditi znanje o Miroslavu Krleži i njegovu dramskom, romanesknom, lirskom, publicističkom i kulturnome djelovanju.
Predviđeni oblici provjere: nastavi listići, zadatak esejskoga tipa
http://www.mgz.hr/hr/zbirke/memorijalni-prostor-miroslav-i-bela-krleza,2.html
Zoranićeve Planine
poticaj: Zoranićev roman Planine prvi je tekst te vrste u hrvatskoj književnosti. Zanimljivo je istražiti što je u pastoralnome romanu plod pjesnikove mašte, a što nude stvarni krajolici koje spominje.
predviđeno vrijeme: dva dana
korelacije: povijest, zemljopis, likovna i glazbena umjetnost, unutarnja korelacija: jezik, književnost, izražavanje
Ishodi:
Učenici će upoznati kraj koji opisuju Zoranićeve planine.
Učenici će posjetiti Nin i čitati ulomak: Zač se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida (obilazak grada i solane)
Posjetit će Paklenicu, čitati ulomke: Propast paklena kakova je i zač se pakal zove i vrazi otkud su; pritvori po izboru učenika (tematizirati biljke murtelu, bašel, civtci i sl.), čitati ulomak Otkle bura ishodi i zač se zove
Učenici će posjetiti Zadar i čitati ulomke koji se odnose na Zadar:Pripovist od pritvora Paprata i Stane u vrulje, i zač se Zadar zove
Učenici će posjetiti rijeku Krku i čitati ulomke: Pripovist od Krke rike i nje istoka i kud prohaja
Učenici će stvoriti radno-dokumentarnu mapu putovanja i mentalni putopis
Učenici će napisati vlastiti putopis ili priču kao "lijek od ljubvene patnje"
Učenici će slušati čakavske govore zadarskoga kraja i uspoređivati ih sa zapisanom čakavštinom (mjesto istraživanja tržnica - naći nekoliko starijih kazivača i zabilježiti govore u Ninu)
Po dragomu kraju
poticaj: Hrvatsko zagorje važna je tema u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća, točnije za književnih epoha hrvatskog narodnog preporoda, protorealizma, realizma i modernizma. Putovat ćemo krajevima o kojima su u svojim djelima zanosno ili kritički progovorili Ljudevit Gaj, Antun Mihanović, August Šenoa, Ante Kovačić, Ksaver Šandor Đalski i Antun Gustav Matoš,Dragutin Domjanić, Slavko Kolar.
Pod motom „Duša naša zagorski je kraj“ iz pjesme Kod kuće Antuna Gustava Matoša istražit ćemo lokalitete (muzeje, spomenike, etno-selo, prirodne lokalitete) koji su povezani s njihovim stvaralačkim biografijama i na izvornoj stvarnosti učiti i utvrđivati svoja znanja i stavove o hrvatskoj književnosti 19.stoljeća.
predviđeno vrijeme: cjelodnevna nastava
korelacije: povijest, zemljopis, likovna i glazbena umjetnost, unutarnja korelacija: jezik, književnost, izražavanje
Ishodi:
Učenici će moći objasniti upoznati mjesta i krajeve koji su utjecali na stvaranje hrvatskih književnika 19. stoljeća u Hrvatskome zagorju.
Učenici će razvijati vještinu sastavljanja radno-dokumentarne mape i izvještajnog i stvaralačkog pisanja.
Učenici će sačiniti fotografsku reportažu.
Ciljevi i zadaće su:
- istražiti gdje su živjeli i stvarali, čime su se nadahnjivali naši književnici 19. stoljeća
- posjetiti Muzej Ljudevita Gaja u Krapini i istražiti što je tamo izloženo i to fotografski dokumentirati
- kod spomenika Lijepoj našoj na Kiseljaku recitirati stihove Horvatske domovine, pjesme koja je kasnije prihvaćena za hrvatsku himnu
- pročitati ćemo pjesmu Dragutina Domjanića (Po dragomu kraju) i najaviti teme hrvatskog modernizma
- uočiti vezu (tematsku, izraznu) između romantičarske i modernističke lirike
- u etno-selu u Kumrovcu osvijestiti izgled tipične zagorske kuće i kurije koje opisuju Kovačić i Đalski (U registraturi, Pod starim krovovima), običaje, alate, izgled seljaka, hranu
- čitati izabrane ulomke iz književnih tekstova
- u Gredicama (Dvorac Đalski) pričati o prohujalim vremenima (razgovor), čitati ulomke iz biografije pisca te opis kurije nekad i sad
- interpretirati u manjim skupinama po jednu novelu iz zbirke Pod starim krovovima
- sastaviti nacrt pisma književniku (domaća zadaća)
- čitati Domjanićeve kajkavske stihove.
Aktivnosti i procesi:
A. Prije terenske nastave:
- dogovoriti teme i aktivnosti tijekom terenske nastave;
- učenicima zadati teme usmenih izlaganja ;
- učenici pišu referate i oblikuju plakate;
- pripremiti nastavne listiće i listiće za samoprovjeru;
- dogovoriti način praćenja terenske nastave (radno-dokumentarna mapa).
B. Tijekom terenske nastave
a) nastavnik:
- organizira tijek nastave;
- prati učenička izlaganja;
- organizira individualan i skupni rad;
- vrednuje zalaganje i praćenje terenske nastave;
B) učenici:
- prate usmena izlaganja kolega i sami izlažu;
- samostalno istražuju muzejsku građu (Krapina, Donja Stubica, etno-selo);
- ispunjavaju nastavne listiće i listiće za samoprovjeru;
- fotografiraju i prikupljaju drugu slikovnu i materijalnu građu za radno-dokumentarnu mapu;
- diskutiraju u manjima skupinama o zadanim temama (A. Kovačić – zagorsko selo u romanu U registraturi; Đalski - Pod starim krovovima, Šenoa– izmišljeno i stvarno u romanu Seljačka buna).
C. Nakon terenske nastave
a)nastavnik:
- sintetizira naučeno na terenskoj nastavi (prezentacija);
- vrednuje učeničke radno-dokumentarne mape i evaluacijske listiće;
- priprema pismenu provjeru.
b) učenici:
- iznose dojmove o terenskoj nastavi, predlažu promjene i unaprjeđenje nastavnog procesa;
- uređuju radno-dokumentarne mape (uvod, prilozi, osvrt, zaključak, pismo, drugi stvaralački uradci – crteži, ilustracije, kolaž, materijalna i slikovni prilozi i sl.);
- pišu pismo književniku (Đalski, Domjanić) o kaju i zavičaju.
LITERATURA
Primarna literatura (književni tekstovi)
1. Skupina autora, Čitanka 3, ŠK, Zagreb
2. Lj. Gaj, Horvatov sloga i zjedinjenje, Kratka osnova horvatsko slavenskog pravopisanja
3. A. Mihanović, Horvatska domovina (pjesma), Lijepa naša (himna)- usporedba
4. A. Šenoa, Seljačka buna (opis bune – stvarna i izmišljena lica, odnos romantičnog i realističnog)
5. A. Kovačić, U registraturi (pripremiti ulomke o životu na selu: opisi kuća, zemljoradnje, seoskih običaja, raslojavanje na selu, svadba kod Medonićevih, Uskrsna tučnjava, prepirke i dr.)
6. K. Š. Đalski, Pod starim krovovima (3 novele – Diljem Brezovice, Illustrissimus Battorych, Perillustris ad generosus Cintek; ili Na Badnjak, Na groblju, Beg sa Sutle)
7. Dragutin Domjanić, Po dragomu kraju i V soncu i senci (zbirke pjesama – pripremiti 3 za čitanje)
8. Antun Gustav Matoš, Nekad bilo – sad se spominjalo (novela); Kod kuće, Gnijezdo bez sokola (pjesme)
Sekundarna literatura (povijesti književnosti, osvrti, prikazi, predgovori, elektronički izvori)
9. S. P. Novak, Povijest hrvatske književnosti, Golden marketing, Zagreb, 2003.
10. Joža Skok, Antologija kajkavske lirike
11. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početka od kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994.
12. Krešimir Nemec, Putovi pored znakova. Portreti, poetike, identiteti, Zagreb, 2006.
13. Wikipedia,
14. Opća enciklopedija, LZMK, Zagreb
15. Leksikon hrvatski pisci, ŠK, Zagreb
16. www.hrvatskiplus Anagram:Kazalo članaka
"Duša naša zagorski je kraj" - terenska nastava
-esej-
U Varaždinu smo još sneno ulazili u autobus. Zabrinuli su nas oblaci, Matoševi zabrinuti oblaci... Put nas vodi podno Ivanščice, po Domjanićevu dragomu kraju, i Matoševu "zavičaju" - uzvikujemo "Brda, oj draga stara naša brda!, Bregovi, oj dragi, slavni naši bregovi!", Mogu li vas uznositi iza tolikih vaših pjesnika" riječi Gustla, čiji stihovi dadoše moto našem putovanju.
"Polje, žubor, brežuljak i gaj
Od tajne boli ko da vječno pate,
Jer tu se rodi Kovačić i Gaj,
Taj krasni kraj je Gupčev zavičaj
I krvav uzdisaj."
Put nas kroz Liepu glavu vodi do žuborne Bednje, pa na vijugavu i kvrgavu cestu prema srcu hrvatske Toskane, Krapini. Čeh, Leh i Meh i sestrica Vilina, po legendi koju prvi zapisa prvak ilirizma, prvi povjesničar rodnoga grada, energični Krapinčan kojem uzdigoše bistu da se diže ponad grada ponosni sugrađani, Ljudevit Gaj, živješe u četiri grada povrh Krapinske doline - a kad ih sestrica izda poradi ljubavi Rimljanima, rasuše se diljem slavenskih zemalja - Češke, Poljske i Rusije. Eto, gdje se rodi ilirska ideja - ne u prašnim, starim knjigama, već živoj narodnoj predaji drevnoga zavičaja, koji nastanjivaše homo sapiensi neandretalis
300 000 godine prije nas... Zadivljen tim predcima ispriča nam priču Vladimir Nazor, čakavac zadivljen Krapinčicom punom slatkoga krapa (šarana) i brdima iznad Hušnjakova.
Nakon mirišljave kave na terasi kavane Ilir vrijedno sjedamo u autobus i krećemo put Zelenjaka, zaštićenog prirodnog krajobraza što se prostire uz hrvatsko-slovensku granicu, kanjon je to rijeke Sutle na kojem se Antun Mihanović nadahnjivao pišući budnicu Horvatska domovina, objavljenu u 10. broju Gajeve Danice. Ta pjesma u glazbenoj obradi Josipa Runjanina postade omiljenom budnicom i puk je prihvati kao hrvatsku himnu... Nažalost, obojica nisu doživjela da je čuju pod imenom hrvatska himna 1891. Visok uznosit obelisk na Risvičkom gorom podigoše 1935. o stotom rođendanu pjesme Braća Hrvatskoga Zmaja, kad dičiti se hrvatskim imenom nije bilo ni pomodno, ni sigurno. O Mihanoviću i Domjaniću, romantičarskoj i modernoj lirici, učiše nas Anja, Magdalena, Neven i Petra, a kajkavskom popevkom srce razgalili Luka i Katarina. Što je o toj prigodi pisao naš duhovni vodič Matoš? "Humanošću i demokratizmom svoga patriotizma je Mihanović toliko savremen i moderan da će to ostati "dok nam njive sunce grije, dok nam hrašće bura vije". U toj pjesmi nema militarističkog i konfesijskog tona. To je demokratska himna radu, prava seljačka davorija, priznajući rat tek kao potrebu samoobrane i ne prikazujući patriotizam tek kao solidarnost s
a narodom nego mnogo više kao solidarnost našu sa zemljom, sa pejzažem hrvatskim." Uz idilu kasnoga proljeća nikako ne pristaju zvukovi truba i jujuškanje uzbuđenih duhova što stizahu iz obližnjeg Kumrovca.
U Kumrovcu - Dani radosti i mladosti. Uoči 25. 5. - rođendana drugog znamenitog Zagorca - Josipa Broza Tita- skup njegovih štovatelja: socijalista, partizana, pionira i znatiželjnika; ali i prosvjed mrzitelja - crnomajičara, i mi usred toga sa svojim izlaganjima o životu zagorskoga sela u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća. Nas privlače drugi znameniti Zagorci, pravaši - Ante Kovačić i A. G. Matoš koji o njemu piše: "Pravi pjesnik te tvrdoglave rase je nezaboravni Ante Kovačić. Tek u Zagorju ga čitah, ne mogavši ga naći u tuđini. A, ovaj sinčić muzikaša Jožice Kičmanovića, došavši u Zagreb u zobučniću s limenim dugmetima, je tip Zagorca, tip Hrvata zobljući slova kao slatke pilule" on je tip geneze narodne inteligencije. Tako o Hrvatskoj ne piše nitko." Ogorčeni Kovačić, umro je siromašan i iscrpljen bez priznanja, pa čak i nekrologa, osuđen kao širitelj nemorala i pornografije u slavnoj Registraturi.
V soncu i senci, po kiši i sparini, napuštamo Kumrovec i idemo u Gredice... Već smo pomalo umorni i iscrpljeni, a još je toliko toga pred nama Marcel nam govori o Danima Ksavera Šandora Đalskog, laureatima i nagradama.Pod starim krovovi danas je luksuzni hotel. Ljubazni poslovođa vodi nas kroz obnovljene sobe i dopušta da razgledamo fotografije obitelji Đalski i slikovne materijale. Na terasi ponovno pljusak. Naša domaćica je profesorica iz zabočke gimnazije, Dinka Tomašković Presečki. Upoznaje nas s malom nagradom Đalski, koju mogu osvojiti i učenici varaždinskih škola, pa rastu zazubice. Čeka nas još radionica - razgovor o pročitanim novelama, pisanje anotacija, osvrti, doživljaji... Sentimentalni je Đalski ono s čime u ruci umire Matoš, barem tako izvještava Milutin Cihlar u nekrologu velikom AGM-u. Kako je nastala legenda o njemu opisao je Barac.
Na kraju put nas vodi do Gornje Stubice. Muzej seljačkih buna, skoro je zatvorio vrata. Na ulazu ponovno iznenađenje - viteški turnir, dvoboj i kostimografija najavljuju događaj 12. lipnja. Šetnja o novom muzejskom postavu oduševljava - oživljavaju pred očima makete sukoba, likovi seljaka i plemstva, gledamo buzdovane i helebarde, no i njih "plemstvo trava krije"....Priča o borbi za afirmaciju maloga čovjeka završava pričom o ilircima i ukidanju kmetstva 1848. ukazom bana Josipa Jelačića.
Slikamo se za kraj pred impozantnom skulpturom Petrice i galženjaka, nastaloj u spomen na slavni lik Krležine zbirke "Balade Petrice Kerempuha", ali i lica o kojemu Matoš piše: "Tu se rodi o moj pobratim, čuveni mudrac Kerempuh (Petrica), naš Nasredin-hodža, Bil Blas i Eulenspiegel, rođak Grabancijašev, sin nekog Klauza i Anke Ništarić. Bijaše Tri put kršten (prvi put kod zagrebačkoga Sv. Duha). Tako dobi trostruku pamet i nije čudo te mu srpski vladar pokloni za dosjetku zlatne potkove. Ni ovaj velikan nema još spomenika u Zagrebu." Petricu je u bronci izlio Antun Augustinčić, a mi se kraj njega slikamo kao da smo i sami izašli iz učeničko-profesorskog rata... Pred vizijom/spomenikom Matije Gupca i seljačkoga rata više nemamo snage - Luka se šali: "Gubec nas pita - Kaj još delate tu?" Uz zadnje sunčeve zrake promatramo stubičku ravnicu, a put nas odnosi prema "dragome kraju od kojeg mi lepšega ni" - gledamo Varaždin kako se kupa u svjetlu u svom polju. Terenska je nastava završila. Iscrpljeni rastajemo se uz Matoševe riječ: "Zbogom o bregovi, panski, stari naši bregovi!"
Varaždin - sjeverna barokna prijestolnica - 21. travnja 2010.
Svrha: upoznati barok na varaždinskim ulicama i primijeniti znanje o baroknoj književnosti, umjetnosti i znanosti
predviđeno vrijeme: poludnevna nastava
Korelacije: povijest, zemljopis, likovna i glazbena umjetnost, unutarnja korelacija jezik, književnost, izražavanje
Ishodi učenja
Učenici će znati/moći učiniti:
1. protumačiti zašto se Varaždin naziva sjevernom hrvatskom baroknom prijestolnicom
2. povezati dolazak isusovaca i uršulinki u Varaždin s njegovim kulturnim procvatom - isusovačka gimnazija, prvi profesori (J. Habdelić, Baltižar Milovec, Stjepan Glavač, Ferdinand Konščak, Franjo Xaver Haller, Ignac Szentmartony - autor prve hrvatske kajkavske gramatike)
3. iznijeti stvaralačke biografije Jurja Habdelića, Jurja Križanića, Katarine Patačić, Ivana Rangera
4. objasniti zašto je obitelj Patačić postala zanimljivom temom A. Šenoi i M. J. Zagorki
5. povezati Ivana Rangera i Ferdinanda Konščaka, varaždinskog misionara i istraživača, kartografa Kalifornije
6. saznati da kapucinska i i franjevačka crkva imaju bogate knjižnice s prvim kajkavskim tiskanim knjigama
7. opisati baroknu crkvu (oblik, oltar, propovjedaonica, orgulje - sinkretična umjetnina)
8. nacrtati božje oko i objasniti što predstavlja
9. napisati pismo Jurju Habdeliću o današnjim oholim mladencima
10. saznati da se u Varaždinu održava festival barokne glazbe Varaždinske barokne večeri
11. usmeno izlagati pred grupom
12. interpretativno čitati izabrane ulomke iz književnih djela
13. raspravljati u manjim skupinama
14. prepisati sadržaj spomen-ploče Križaniću i moći ga prepričati
Ciljevi i zadaće:
1. upoznati se s varaždinskim baroknim palačama i pred njima učiti o obiteljima:
a. Drašković (mecene isusovcima i uršulinkama),
b. Patačić (povezati s Šenoinim romanom Diogenes i Zagorkinim romanom Tajna Krvavog mosta) - čitati ulomke iz romana u kojima se spominju te obitelji
c. Erdõdy (Tomo Bakač Erdõdy) - današnja glazbena škola, može se povezati kao sporedna informacija
d. Nadaždi
2. učiti o dolasku isusovaca u Varaždin i osnivanju samostana, škole (gimnazije) i Zakmardijeva konvikta (čitati ulomke iz povijesti Rudolfa Horvata - osobito zgode s učenicima gimnazije kao vandalima, učiti o Ivanu Zakmardiju, plemiću koji je bio prvi pokrovitelj siromašnih đaka (12 ih se školovalo iz njegove zaklade, sagradio je konvikt)
3. pročitati ulomak iz propovijedi Gizdost mladeh ljudi Jurja Habelića (iz čitanke) i povezati s Horvatovim zapisom i gradskih kronika, aktualizirati domaćom zadaćom: Pismo Jurju Habdeliću o današnjoj mladeži na kajkavštini
4. učiti o Jurju Habdeliću - učitelju na varaždinskoj isusovačkoj gimnaziji, autoru prvog kajkavskog rječnika (pokazati pretisak ili naslovnicu) i autorima zbirki propovijedi Zercalo Marijansko i Prvi otca našeg Adama greh (usmjereno čitanje) - na klupicama u parku, u manjim grupicama iza isusovačke crkve
5. razgledati sunčani sat na stražnjoj strani isusovačke crkve/katedrale povezati s Gongorom (Sat na zvoniku, Pješčani sat)
6. predavanje o baroknoj crkvi kao simultanom umjetničkom djelu (glazba - najstarije hrvatske orgulje, graditeljstvo - govor o strukturi barokne crkve, oltar - kiparstvo i slikarstvo - oltarna slika govori o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo, tipičnoj protureformacijskoj temi)
7. govor o Ivanu Rangeru, lepoglavskom pavlinu, najpoznatijem baroknom slikaru sjeverozapadne Hrvatske (razgledati oslikane stolce u katedrali i freske u franjevačkoj apoteci - tamo je i raritetni prikaz Indijanca kojeg je Ranger naslikao prema pismu Ferdinanda Konščaka, isusovačkog misionara, koji je otkrio da je Kalifornija poluotok i kartografski to zabilježio)
8. posjetiti franjevačku i kapucinsku knjižnicu koje imaju zanimljive zbirke inkunabula i prvih kajkavskih tiskanih knjiga (jedna se čuva i u Gradskom muzeju Varaždin - Postilla, Vramec), predavanje o počecima kajkavske knjige
9. prepisati natpis sa spomen-ploče Jurju Križaniću na Župnom dvoru crkve sv. Nikole
10. izlaganje o životu i stvaralaštvu Jurja Križanića, panslavista i vizionara
11. pogledati palaču Zagrebačkog kaptola s krasnim prikazom Božjeg oka, precrtati Božje oko (crtanje, vizualizacija)
12. istraživački zadatak poslije službenog obilaska: istražiti u ulicama užeg središta gdje se još nalazi božje oko (na Trgu slobode)
Aktivnosti i procesi
A. prije terenske nastave
Nastavnik će s učenicima dogovoriti teme usmenih izlaganja:
1. o Draškovićima (pokroviteljstvo isusovcima i uršulinkama)
2. Patačićima
a. povijest obitelji Patačić
b. ulomci iz A. Šenoa, Diogenes (interpretativno čitanje)
c. ulomci iz M. J. Zagorka, Tajna krvavog mosta (društvo Pinta) - (interpretativno čitanje)
3. Pesme horvatske , Katarina Patačić (interpretativno čitanje)
4. interpretativno čitanje ulomka Gizdost mladeh ljudi, Juraj Habdelić
5. Isusovci - u Hrvatskoj i Varaždinu
6. Varaždinska gimnazija - poznati profesori i učenici iz baroknog razdoblja
7. Pavlini u Hrvatskoj i Varaždinu
8. Pavlinski zbornik (struktura, sadržaj)
9. Ivan Ranger , pavlin iz Lepoglave najpoznatiji barokni slikar sjeverne Hrvatske (djela)
10. Ferdinand Konščak,isusovac, istraživač, kartograf i misionar u Kaliforniji
11. Franjevačka apoteka i knjižnica (freske, knjige)
12. Prve kajkavske knjige (Vramec, Škrinjarić, Pergošić, 16. st., Habdelić, Križanić -17. st., Ignac Szentmartony - autor prve kajkavske gramatike)
13. Dolazak kapucina u Varaždin
14.Juraj Križanić, panslavist i vizionar sveslavenskog jedinstva
15.Božje oko svuda gleda, sakrit mu se ništa ne da
B. na terenskoj nastavi
Podjednako izmjenjivati aktivnosti govorenja, slušanja, čitanja, razgovaranja, pisanja, crtanja, istraživanja.
C. poslije terenske nastave
Razgovarati o dojmovima, usustaviti znanja tablicom: znam/mogu učiniti, pročitati sastavke:Pismo Jurju Habdeliću, otkriti gdje je drugo božje oko.
- vrednovanje : test znanja, vrednovanje sastavaka
KORISNA LITERATURA:
1. Zrinjan - Solar, Čitanka 2, Alfa, Zagreb, 2009.
2. Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin, 10-11, Varaždin, 1998. (T. Trstenjak, Isusovci i gimnazija u Varaždinu, Đ. Cesar, Povijest varaždinske gimnazije u doba Pavlina u rukopisu Kamila Dočkala; V. Muljević, Životopis Ferdinand Konščaka)
3. Katarina Patačić, Pesme Horvatske, 1781. (pretisak Zagreb - Donja Stubica ,1991.)
4. August Šenoa, Diogenes, ŠK, Zagreb,1994.
5. M. Jurić Zagorka, Tajna Krvavog mosta, AC, Zagreb (epizoda Varaždin u plamenu)
6. Z. Bartolić, Sjeverno hrvatske teme, Književno djelo Jurja Habdelića, Čakovec, 1985.
7. Paškval Cvekan Franjevac, Djelovanje franjevaca u Varaždinu, Varaždin, 1978.
8. Rudolf Horvat, Povijest grada Varaždina, Varaždin 1993.
ALEJA GLAGOLJAŠA - 10. listopada 2009.
Vozio nas je Drago, izvrstan vozač i disko džokej. Autobus ugodan... Stajalište baš za igru.
Ivančica, naša turistička pratiteljica, pred turističkom kartom Buzeštine. I mi, naoružani materijalima, pisaljkama, idejama...Idemo u Roč. Razgledamo lapidarij, prva predavanja drže Ivana i Mihaela, Tino i Marko. U turističkom uredu upoznajemo se s načinom djelovanja Gutenbergova stroja - predavačice: Helena i Ines. U gotičkoj crkvici sv. Antuna Opata razgledamo prastare glagoljske grafite - Ročki glagoljski abecedarij. Ponavljamo o gotičkim lukovima, freskoslikarstvu. Idemo u kapelu sv. Roka - tamo se s turistima sa svih strana svijeta divimo freskama iz 14. i 15. stoljeća.
Alejom glagoljaša pratila nas je i kiša i sunce. Dio predavanja održali smo u autobusu - o svetoj braći Ćirilu i Metodu, Istarskom razvodu, slavenskoj protestantskoj tiskari... U glagoljskom lapidariju svoj trenutak dobivaju Mihaela i Žaklina, Simona i Nikolina.... Transliteriramo glagoljske grafite - pod kišobranima. Na odmorištu Jurja Žakna - napokon sunce - trenutak za zajedničku fotografiju... Na spomeniku otporu i slobodi predavanja o Vinodolskom zakoniku, Misalu po zakonu rimskoga dvora, Kločevu glagoljašu - Marta i Ana, Anja i Petra. Pred Humskim vratima o Humu i Boškarinu od kompetentnih Damira i Ivane te Valentine i Snježane. Tri ulice i već si obišao čitav grad. Orio se našim smijehom. Još jedna prilika za zajedničku fotografiju na humskim zidinama.
Na groblju u crkvici sv. Jeronima razgledamo najstarije freske - iz 12. stoljeća sve išarane glagoljičkim slovima. Ponavljamo o sv. Jeronimu, zaštiti glagoljice i svoju nastavu privodimo kraju... Pred nama je još divna šetnja opatijskim promenadama....
Nataša Sajko, prof.
UČENIČKI DOJMOVI
Kristina Gluhak
U subotu 10. listopada 2009. godine održali smo terensku nastavu u Humu i Roču. Polazak je bio u 7 sati ispred škole. U autobusu nas je dočekao ljubazan vozač, koji nas nije htio pustiti u autobus prije nego dođe profesorica Sajko. No, i ona je ubrzo stigla, pa je počela žestoka borba za mjesto sjedenja u autobusu. Naravno, cure nisu izgubile, one su popustile dečkima za zadnja sjedala. kad smo se svi ugodno smjestili, krenuli smo. Budući da je još bilo jutro, naša profesorica Nataša Sajko nas je ostavila da još malo odspavamo. Kad smo se razbudili, upoznali smo se s našom "vodičkom" gospođom Ivančicom, koja nam je je također bila pratnja tijekom terenske nastave.
S terenskom nastavom nismo odmah započeli, već smo stali, popili kavu na benzinskoj crpki pa krenuli dalje. Budući da je naša profesorica misli na nas, ponijela je zanimljiv dječji crtić o Tristanu i Izoldi. Međutim, crtić je za razliku od srednjovjekovnog romana imao sretan kraj. Taj crtić na s je potpuno razbudio i svi smo se razveselili gledajući ga. Kad je film završio, već smo bili u Rijeci, pa smo lagano započeli s našom terenskom nastavom. Vodička je održala zanimljivo, ali i dugačko predavanje o povijesti Istre.
Ubrzo nakon toga stigli smo u Roč i naša terenska nastava je započela. Odmah na ulazu naše su kolegice održale predavanje o trojezičnosti i tropismenosti hrvatskoga srednjovjekovlja, u čemu ih je nadopunjavala profesorica. Svoje predavanje izvele su kvalitetno. Poslije tog predavanja otišli smo sjesti na zidine i slušati drugo predavanje o glagoljici, koje su jednako uspješno odradili naši dečki. Nakon njihovog izlaganja prošetali smo gradićem, otišli u Ročku tiskaru gdje nam je gospođica Nina održala predavanje o tiskari. Nju su nadopunjavale Helena i Ines jer je njihovo predavanje bilo o izumu tiska. Gospođica Nina nam je pokazala kako se to nekad tiskalo na Gutenbergovom stroju, što na s je sve veoma zanimalo. Posjetili smo dvije ročke crkvice gdje smo vidjeli na slikama u zidu izdubena glagoljaška slova. Šetnjom kroz Roč fascinirale su nas zanimljive kante za smeće. Uskoro nam je počela padati kiša pa smo brzo otrčali u autobus i krenuli kroz Aleju glagoljaša do Huma, Nažalost kiša nije prestajala pa smo prekrasne glagoljaške spomenike gledali iz autobusa, dok su naši prijatelji imali svoja izlaganja. Stali smo uz svaki od spomenika i divili mu se iz autobusa. Izašli smo samo kod Glagoljskog lapidarija da prepišemo i kasnije transliteriramo grafite ili jedan red Bašćanske ploče. U Humu smo imali zadnja izlaganja. Prošetali smo gradićem, saznali mnoge zanimljivosti o njemu. Posjetili smo humsko groblje i crkvicu svetog Jeronima. Kad smo se vozili prema Opatiji u kojoj smo imali zabavni dio terenske nastave, profesorica je održala završno predavanje kojim je bila završena naša terenska nastava. U Opatiji smo imali sat vremena slobodno. Dok su neki žurno odlazili na malo kasniji ručak, drugi su otišli u dućane, a neki pak su išli skakati na trampolinima. Svi smo se zajedno našli na autobusnoj postaji i krenuli kući. U autobusu smo svi zajedno zapjevali i lijepo se družili. U pjesmi nam se kasnije pridružila i naša profesorica. Kući smo se vratili živi, a i zdravi.
Ova terenska nastava na nas je ostavila velik dojam. Svima nam je bilo jako lijepo. Neki su bili preplašeni i negativno se odnosili prema toj ideji u početku, ali smo se na kraju svi složili kako nam je bilo prekrasno i da bi voljeli to ponoviti. Naravno da je za taj prekrasan izlet i odličnu atmosferu dijelom zaslužna i naša profesorica. Nadamo se da ćemo taj izlet ponoviti jer nam je bilo vrlo lijepo, ali prije svega i poučno. Jako smo puno naučili i shvatili da je gradivo puno zanimljivije kad se obrađuje na mjestu zbivanja. I ja bih iskreno ovakvu nastavu preporučila svima jer mi smo to veliko gradivo obradili na jako zabavan i zanimljiv način.
Patricija Murić
Najviše me se dojmio sam Hum te njegov pogled. Stanovnici Huma njeguju sam Hum te čuvaju povijesne činjenice i dokaze. Gradić je sav neravnog tla jer je na brdu i na prirodnoj kamenoj stijeni koji je donekle isklesan da se lakše hoda što mi se sviđalo jer nisu ništa pretjerano mijenjali nego su ostavili kako je to učinila priroda. Pogled iz Huma je na brežuljke što me malo podsjetilo na Hrvatsko zagorje.
Mirjana Fletko
Moram priznati da je moj sveukupan dojam o terenskoj nastavi - ugodno iznenađenje. Očekivala sam vrlo naporan dan s mnogo pisanja i izlaganja, ali me sve skupa doslovno oduševilo. Gradovi su stvarno prelijepi. Hum je baš u kamenim građevinama što me vrlo dojmilo. Sve te kuće odlično su očuvane. Najviše mi se ipak svidjela Opatija koja me očarala. Prekrasni hoteli s još ljepšom plažom ostavljaju bez daha...
Uz sve to mnogo toga novoga naučili smo i vidjeli te se nadam da nam ovo nije bila zadnja terenska nastava iz hrvatskog jezika. Povratak kući bio je uz pjesmu, druženje i pokoji ples. Terenska nastava nadmašila je sva moja očekivanja i zahvaljujem profesorici Sajko što je izdržala s nama.