Očekivani odgovori

Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi

OČEKIVANI ODGOVORI

- učenik izražava svoje slaganje/neslaganje s prvom rečenicom i obrazlaže primjerima iz djela (očekuje se da će učenici zauzeti afirmativan stav i potkrijepiti ga događajima iz drame, nejasnom i napetom atmosferom,napetim odnosima među likovima te Barboczijevom legendom koja ih prati: da su svi Glembajevi ubojice i varalice. Učenici mogu spominjati šetnju obiteljskom galerijom portreta iz prvog čina koja čini kontekst prve rečenice. Učenici izdvajaju rečenicu u kojoj se spominju drame U agoniji i Leda, a mogu pokazati i svoje dublje čitateljsko iskustvo.

Sestra Angelica i Leone  šurjak su i šurjakinja, ona je supruga njegova pokojnog, starijeg brata Ivana koji se zbog sloma na burzi 1929. bacio s trećeg kata obiteljske kuće. Nakon toga Beatrice se zaredila i uzela redovničko ime Angelica i otišla iz Zagreba u Hong Kong sa sestrama dominikankama. Leone i ona nisu se vidjeli sedam godina, a Leone iz roditeljskoga doma izbiva 11, iz njega je otišao nakon što mu se ubila mlađa sestra Alisa, kad je shvatila da je čovjeka u kojeg je bila zaljubljena zavela fatalna barunica Castelli. Među Leoneom i Angelikom tinja tiha erotika, a Krleža je u svojim zapisima spomenuo da se i uzeli nakon njegova kratka boravka u umobolnici i imaju sina Leonea. Gašparović pretpostavlja da ni taj brak nije bio sretan. A nije bio sretan jer Leone Glembay nije uspio pobjeći od svoje glembajevske krvi koju je u sebi potiskivao da bi na kraju životinjski eruptivno izbila na površinu u zadnjem činu drame kad živinski ubija (kolje) barunicu Šarlotu Castelli Glembay, drugu suprugu njegova, tad već pokojna, oca Ignjata, kojeg je iznervirao svojom opaskom da ga žena vara s kućnim učiteljem Silberbrandtom. 

Leone je slikar, školovan i odnjegovana ukusa, što dokazuje i njegova replika u kojoj iznosi skicu portreta Beatrice koju nosi u svojoj glavi punih sedam godina, no za razliku od Filipa Latinovicza, za njega slikarstvo nije bilo izlaz iz glembajevske truleži, hipokrizije i lopovluka. Unatoč svojoj titanskoj, ali i cinizmom prožetoj borbi, na kraju podliježe i sam poživinči i ubija, o čemu na kraju drame svjedoči sluga rečenicom: Gospon doktor zaklali su barunicu.

Angelica predstavlja intelektualni i racionalno-idealistički princip kojemu teži Leone, produhovljen i imenima koja ona nosi (Beatrice – Blaženka, asocira na Danteovu muzu, i Angelica – asocira na anđela), dok Šarlota Castelli Glembay predstavlja animalno-erotski princip kojemu se Leone i sam kao Glembay prepušta tik po smrti svoje majke te posramljen zbog toga i napušta svoj dom i odlazi na studij u Cambridge.

Učenik potkrepljuje i drugim primjerima poznavanje teme slikarstva u djelu M. Krleže i iskazuje svoju procjenu recepcije Krleže u suvremenosti i prikladno je argumentira.

Antun Šoljan, Kratki izlet

lokalizacija autora: Antun Šoljan je pjesnik, novelist, romanopisac, dramatičar i esejist (1932.-1993). Potječe iz građanske obitelji (otac sudac, majka profesorica), studirao anglistiku i germanistiku. Bio je profesionalni književnik urednik, antologičar, prevoditelj, poticatelj i voditelj institucija književnoga života. Pojavljuje se s generacijom krugovaša (časopis Krugovi), a sudjeluje i u radu časopisa Međutim i Književnik. Zalaže se za ideju nove tekstualne senzibilnosti. U Rovinju se od 1996. održavaju godišnji Dani Antuna Šoljana. Afirmativan odnos prema tradiciji očituje se od Šoljanovih književnih početaka kad je zagovarao poetiku izrazito modernističkoga iskustva na zasadama T. S. Eliota i A. B. Šimića, odnosno dubljih slojeva nacionalne i kulturne baštine s kojom citatno i refleksivno korespondira. (Leksikon hrvatske književnosti, Zagreb, 1998.)

tema: život kao putovanje

problematika: odnos prema temama ovostranosti-onostranosti, humanizma-teizma, kretanja-(o)stajanja, otpora-pokoravanja

Intertekstualne veze: Biblija (tri kralja i zvijezda repatica – ishodišni motiv), Preradović – Mrtva ljubav, Šimić – Opomena i druge pjesme o zvijezdama; Marulić – Judita; Ujević – Oproštaj

tip teksta: raspravljanje

odnos pripovjedača prema temi: oportunističko-rebelski; afirmacija osobnih vrijednosti i traganja

funkcija interpunkcije: osjećajni I refleksivni odnos prema temi (fatička funkcija jezika)

figure: ironija, retoričko pitanje

 Conrad Paul Liessmann, Teorija neobrazovanosti

Temeljna misao F. Nietzschea je: "Obrazovališta su mjesta koja nisu obilježena oskudnostima i potrebitostima života, mjesta slobode zbog toga što su oni koji se tamo nalaze kao poučavatelji i učenici slobodni od prisile ne korisnost, na relevantnost  prakse, na relevantnost života, na aktualnost – jednom riječju: bila su to mjesta dokolice."

Liessmann se slaže s tom mišlju. To dokazuju sljedeće rečenice:"škola koja je prestala biti mjestom dokolice, usredotočenosti, kontemplacije, prestala je biti školom. Ona je postala mjestom životne nevolje. A u njoj zatim dominiraju projekti i praksa, iskustva i umreženja, ekskurzije i izleti. Vremena za razmišljanje nema."

Da biste ostvarili raspravljački diskurz morate iznijeti svoje mišljenje o zadanoj temi te se upustiti u raspravu s Liessmannom i Nietzscheom.

Nietzsche je moderan u razmišljanju:"Sve u svemu: gimnazija se do sada propušta baviti prvim i najbližim predmetom od kojeg počinje pravo obrazovanje: materinskim jezikom: zato joj nedostaje  plodno tlo za sva ostala obrazovna nastojanja.»

Onodobne, često i suvremene gimnazije zanemaruje govor i mišljenje.

U zaključnom ulomku trebate iznijeti svoju viziju nastave materinjeg jezika i nastavnih sadržaja koje želite susresti unastavi, kakve kompetencije stjecati (znanja, vještine).

Ivo Žanić, Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci?

UVOD 

1. rod, vrsta: diskurzivni rod, pisana rasprava 

2. tema: Na koji/koje idiome/idiolekte/regiolekte sinkronizirati dugometražne crtane i animirane filmove 

3. aktualizacija: tema je zanimljiva i izazovna jer smo od djetinjstva okruženi medijski posredovanim jezikom i o tome trebamo zauzeti stav 

4. problematika: - jezična, društvena, odgojna, politička, interkulturalna 

3. teza: Pravi je zavičaj, zapravo, jezik? (W. Humboldt) 

a)afirmacijska: Materinji je jezik jezik simboličnih predodžbi koje usađujemo do treće godine života i ostaje dio čovjekove osobnosti unatoč kulturnoj i jezičnoj nadgradnji. 

b) negacijska: Osim zavičajnog govora osobni se idiolekt nadograđuje u zajednici vršnjaka, medijskom i društvenom prostoru u kojem odrastamo, a suvremeni je medijski prostor (društvene mreže, Facebook, Twitter) nadregionalan i nadnacionalan pa ja stoga iluzorno očekivati da jezik pojedinca bude isključiv prema svim drugim idiomima osim materinjega. 

4. sinteza: Materinji jezik sačuvat ćemo samo razvijanjem interkulturalne kompetencije te prihvaćenjem i razumijevanjem različitosti koje nas okružuju,jezik će ostati, doista, naše utočište, mirna luka razmišljanja u buci idiolekata kojima se svakodnevno služimo. 

RAZRADA (analiza ulomka) 

1. Opća teza iznijeta u ulomku:

a) sinkronizacija je totalni prijevod – svijet za svijet, 

b) sinkronizacija je dio tradicije hrvatskoga medijskog prostora (Eustahije Brzić i lav Krezumica) .

2. Autorove teze: 

a) popularna audiovizualna kultura uvelike politički i pedagoški oblikuje individualne i kolektivne identitete djece i adolescenata,

b) animirani filmovi nisu samo „nevina“, sociokulturno neutralna zabava i medij koji razigrava maštu, nego i važna mreža znakova čijim se posredovanjem djeca uključuju u društvo i kulturu iz koje potječu,

c) animirani je film kao medij jezične pouke postao treća obrazovna ustanova, treći učitelj, treći sustav kojim se distribuiraju jezična znanja i znanja o jeziku, 

d) ne poznaju li roditelji varijetet koji se mimo njihove suglasnosti odašilje prema njihovoj djeci, uskraćena su im i građanska, ne samo roditeljska prava. 

osobni primjeri: 

a) argumentirati vlastitim primjerima omiljenih animiranih filmova i filmskih likova koji su se urezali u pamćenje svojim jezičnih izričajem (navesti jezične, dakle, relevantne primjere!) 

b) dokazati da je riječ o animiranom filmu Shrek i njegovom liku magarcu Magu koji se izražava zagrebačkom kajkavštinom (može se uočiti ironičnost toga da magarac govori kajkavski kad hrvatski magarci obitavaju na obali, a tamo se, znamo, govori čakavski!) 

- iznijeti vlastito viđenje problema sinkroniziranja i utjecaja na jezični odgoj i naobrazbu djece i adolescenata (za i protiv), propitati razloge roditeljskih strahova 

ZAKLJUČAK (sinteza) 

- u zaključnom ulomku jasno zauzeti stav prema sinkronizaciji animiranih filmova. 

- iznijeti stav trebaju li te sinkronizacije biti na standardnom jeziku radi njegova očuvanja i promicanja jezične norme kao realne i jedine mogućnosti jezične ravnopravnosti ili pak je moguće i poželjno korištenje regionalnih govora i žargona (profesionalnih, generacijskih i dr.) kao odraza stvarne jezične slike i raznolikosti jednog jezičnog prostora unatoč mogućim diskriminacijskim političkim/regionalnim/jezičnim stereotipima 

- voditi računa da zaključak bude povezan s uvodnom tezom o jeziku kao duševnom zavičaju, potvrditi svoju tezu (bila ona afirmacijska ili negacijska) 

SASTAVLJANJE ESEJA 

- pri sastavljanju eseja voditi računa da je riječ o književno-znanstvenoj vrsti 

- uz objektivne/provjerljive činjenice povezati i književnoumjetnički stil 

- specifična znanja dolaze iz područja: 

o jezikoslovlja (sociolingvistika) 

o književnosti (diskurzivni rod, tekstualne prakse) 

o filmologije (povijest animiranog filma) 

o sociologije (sociologija jezika) 

o pedagogije 

o politike 

Odlike su književnoumjetničkog stila: 

- smjele usporedbe 

- žive metafore 

- duhovitost 

- jezgrovitost 

- jasnoća 

 Pero Kvrgić, Glumački kostim

Podstranice (1): Očekivani odgovori

Prilozi (0)

Komentari (0)