Elektrolitička disocijacija je razlaganje jedinjenjenja (sa jonskom i
polarnom kovalentnom vezom) na jone, pod dejstvom polarnih molekula vode.
Naredni film prikazuje disocijaciju kuhinjske soli tj. natrijum-hlorida.
Molekuli vode okružuju jone natrijuma i hloridne jone i privlače ih ka sebi, usled
čega se raskida jonska veza među jonima.
Supstance čiji vodeni rastvori provode elektricitet nazivaju se elektroliti (npr.
hlorovodonična kiselina, kuhinjska so, natrijum-hidroksid).
Neelektroliti su supstance čiji vodeni rastvori ne provode elektricitet (npr.
alkohol, šećer).
Sledeći film prikazuje da rastvor šećera ne provodi, a vodeni rastvor hlorovodonične
kiselina provodi elektricitet.
Kiseline su jedinjenja koja u vodi disosuju na pozitivne jone vodonika i
negativne jone kiselinskog ostatka.
HCl → H+ + Cl- H2SO4 →2H+ + SO42- H3PO4 →3H+ + PO43-
Hidroksidi (baze) su jedinjenja koja u vodenom rastvoru kao negativne jone
sadrže hidroksidne jone.
NaOH → Na+ + OH- Ca(OH)2 → Ca2+ + 2OH- Amonijak u vodenom rastvoru takođe sadrži hidroksidne jone. NH3 + H2O → NH4+ + OH- Pri rastvaranju soli u vodi dolazi do elektrolitičke disocijacije soli. Nastali vodeni rastvori sadrže katjone metala i anjone kiselinskog ostatka. Mg(NO3)2→ Mg2+ + 2NO3- NH4Cl → NH4+ + Cl- Elektroliti mogu biti jaki i slabi. Jaki ekektroliti u vodi disosuju skoro
potpuno na jone, npr.
HCl, HNO3, H2SO4,NaOH, KOH, Ca(OH)2, Ba(OH)2 Slabi elektroliti su supstance u čijim vodenim rastvorima ima malo jona, npr. H2CO3, H2SO3, Fe(OH)2.
|
1. Nastava hemije > 8. razred > 8.4. Elektrolitička disocijacija kiselina, hidroksida i soli >